Izumom prvih računala 1940-ih, započinju ideje kako ih unaprijediti. Tadašnja prva računala bila su izrazito skupa, velika i nepraktična, mogla su obavljati naredbe, no mogli su to isključivo ako im je čovjek to naredio.
LJUDI KOJI SU SUDJELOVALI U NASTANKU
Jedan od prvih ljudi kojemu je na pamet pala umjetna inteligencija bio je Britanac Alan Turing koji je 1950. objavio Turingov test. Bio je to test kojim se provjeravala inteligencija računala. Nekoliko godina kasnije, Allen Newell, Cliff Shaw i Herbert Simon predstavili su Teoretičara logike, program koji oponaša ljudske vještine rješavanja problema. Predstavljen je na Ljetnom istraživačkom projektu umjetne inteligencije u Dartmouthu 1956., a na toj je konferenciji John McCarthy osmislio naziv ''umjetna inteligencija''.
Sve to ucrtalo je daljnji put napretka ove vrste tehnologije. Računala su postala bolja, mogla su obavljati naprednije radnje i cijena im je postajala pristupačnija. Osamdesetih godina 20. stoljeća John Hopfield i David Rumelhart objašnjavaju tehnike dubokog učenja kojima bi računala mogla učiti koristeći se iskustvom, Edward Feigenbaum uvodi sustave koji oponašaju postupke donošenja odluka, a 1997. Garyja Kasparova, svjetskog prvaka u šahu, pobijedio je računalni program za igranje šaha, Deep Blue.
KAKVA JE UMJETNA INTELIGENCIJA DANAS
Na Windows se uvode softveri za prepoznavanje govora, strojevi počinju mijenjati ljude u svakodnevnim poslovima, a razvijaju se i roboti koji mogu pokazivati emocije, pomagati nam i učiti. Umjetna se tehnologija i dan-danas punom parom razvija, a svakodnevnim se radom i trudom dolazi do novih mogućnosti i spoznaja. Ne možemo ni zamisliti što će se sve događati u budućnosti, no jedno je sigurno – umjetna će inteligencija imati vrlo važnu ulogu u svemu tome.